RTV Brus

Izbor je tvoj-nauči da odoliš

Izbor je tvoj-nauči da odoliš
04. septembra
08:00 2021

 Rad timova ZJZZ Kruševac na edukaciji mladih

Programi prevencije trebalo bi da budu organizovani na dva nivoa ističe Violeta Milićević iz Zavoda za javno zdravlje Kruševac, prevencija bi se bazirala najpre na nacionalnom nivou, koji bi uključivao kontrolu raspoložive droge na tržištu, kaznene mere na rasturanju droga, definisane same obaveze u primarnoj prevenciji za sve strukture zajednice, to su kulturne, obrazovne, zdravstvene, lokalne zajednice i druge. Na lokalnom nivou potrebno je stvoriti timove za rad na prevenciji, s tim u vezi “Komisija Vlade Republike Srbije za borbu protiv narkomanije”u školama je 2018. donela plan za sprovođenje programa prevencije zloupotrebe droge u školama, gde je “Zavod za javno zdravlje” bio koordinator aktivnosti i oformljenja tih timova, tako da je “Zavod za javno zdravlje Kruševac” u skladu sa tim planom formirao timove za edukaciju učenika i roditelja na području Rasinskog okruga. Svaki tim je činio lekar, psiholog, nastavnik predstavnik MUP-a, dečiji neuropsihijatar kao i predstavnici Zavoda.

„Krajem 2018-te i tokom 2019-te krenulo se sa edukacijom, tribinama, a obuhvaćeni su svi učenici 7. razreda osnovnih škola u gradu Kruševcu i učenici prve godine srednjih škola. Takođe ble su planirane tribine za roditelje koje zbog pandemije korona virusa nisu odrađene, što je velika šteta, jer su roditelji važna karika u prevenciji narkomanije, a tribine su imale za cilj da roditelji što više budu uključeni u život svoje dece, da što više komuniciraju sa njima, da preuzmu odgovornost za njihova ponašanja, i u tom cilju je na tim tribinama trebalo govoriti o roditeljskim ulogama, ulogama porodice za razvoj zdrave ličnosti deteta i prepoznavanju rizičnih situacija koje mogu navesti mlade da prvi put probaju drogu, i načinima roditeljske podrške deci da prevaziđu te situacije i naravno neka znakovna upozorenja koja stvaraju sumnju na korišćenje droga.  Edukacija učenika u gradu Kruševcu je izvršena ali trebalo je da se organizuje na teritoriji celog Rasinskog okruga, ali nažalost zbog prisustva pandemije korona virusa nije uspelo da se organizuje. Interesovanje učenika je ovom prilikom bilo izuzetno dobro, ali bilo je naravno i komentara “nećemo valjda o tome”. Na pitanje zašto su to izgovorili, odgovor je bio zato što je to dosadno i o tome znamo puno”.

 

Znanje i informacije o drogama ne znače puno, ukoliko se osoba ne ponaša u skladu sa tim znanjem. Radi se na tome da učenici komuniciraju dobro, da se druže, da saradjuju.

Zavod za javno zdravlje Kruševac je pre par godina uradio jedno istraživanje koje se odnosilo na ispitivanje znanja, stavova i navika učenika 2. razreda “Hemijsko-tehnološke škole” u vezi psihoaktivnih supstanci. Ukupan broj anketiranih je bio 253 učenika, ispitivanje se odnosilo na pušenje, na duvan kao drogu, na alkohol i na druge vrste droga. Kad su stavovi učenika o pušenju u pitanju, većina njih preko 65% ne slaže se sa stavom da je pušenje zabavno i smatra da mnogi puše da bi bili važni- njih 67 % je dalo ovakav odgovor. Ohrabruje podatak da velika većina anketiranih učenika preko 90 % zna da je pušenje štetno za zdravlje, da pušači neprijatno mirišu njih 86% je odgovorilo i da je pušenje rasipanje novca takođe njih 86 % je dalo odgovor na ovo pitanje. Kada je u pitanju zlouptreba alkohola 43, 5 % povremeno pije, dok se trećina učenika izjasnila da povremeno pije. “Jednom prilikom u razgovoru sa profesorom Gimnazije o štetnosti duvana, on nam je rekao da oni nemaju problem sa pušenjem već sa alkoholom.”

Sve više mladih u poslednje vreme koristi alkohol, a korišćenje alkohola najčešće počinje na žurkama, nijedna žurka se ne završi bez alkohola ali vremenom ti isti učenici naročito ako imaju genetske predispozicije, nažalost postaju alkoholičari.

Šta se najčešće pije?

Mladi se najčešće opredeljuju za vino preko 32% konzumira vino, 2 do 3 puta nedeljno ili češće. Pivo je takođe omiljeno piće među mladima 30% konzumira pivo, sa istim učestalošću kao i vino, dok manji broj učenika njih 14, 5 % opredeljuje se za žestoka pića. Većina učenika koji su se izjasnili da piju povremeno 74% najčešće piju u kafiću, diskoteci ili žurkama.

Kakvi su stavovi učenika o alkoholnim pićima?

Anketa je pokazala da nešto više od trećine anketiranih učenika smatra da alkohol smanjuje napetost i da opušta, 34,8 % ukazuje da alkohol uliva hrabrost i smnjuje strah, dok više od polovine učenika 47, 7 % smatra da akohol povećava raspoloženje. Nasuprot tvrdnji da alkohol šteti zdravlju sa kojim se većina slaže njih 66, %. Mnogi od njih tvrde da mala količina alkohola ipak ne šteti zdravlju, ohrabruje podatak da 2/3 učenika tvrdi da alkohol nije lekovit, i smatra da se piće u društvu može odbiti. Zašto učenici smatraju da male količine alkohola ne šetete zdravlju, zato što to uče u porodici, i često se možemo susresti da maloj deci od 7 godina, roditelji kažu “probaj pivo, zašto da ne”, tako da i ne čudi podatak što ovoliko mladih konzumira alkohol.

Kad je uporeba psihoaktivnih supstanci u pitanju, čak 78% učenika nije čula za psihoaktivne supstance; anfitamine, za krek, 54% nikada nije čulo o morfijumu, i čak polovina učenika ništa ne zna o ekstaziju i LSB-u. 71, 9 % učenika smatra da je dovoljno informisano o štetnosti alkohola i droga, i njihovom uticaju na zdravlje. Kada je u pitanju marihuana, najzastupljenije psihoaktivnih supstanci kod nas, 54, 9 % smatra da ona izaziva zavisnost i da je ne treba legalizovati, 80, 6 % smatra da su psihoaktivne supstance štetne po zdravlje i da ih ne treba probati – 74, 3.

„Prevencija narkomanije i drugih problema je veoma važna, mi smo društvo u kome prevencija nažalost nije dovoljno razvijena, što zbog ekonomske situacije, što zbog nekih drugih stvari, ali generalno preduslov za efektivno delovanje društva u borbi protiv droga i drugih nedaća je kordinacija svih odgovarajućih službi, institucija i organizacija kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Zato su timovi koji su bili sačinjeni veoma važni i nadamo se smiriti situacija sa koronom, i da će škole otvoriti svoja vrata za ljude koji se bave preventivnim aktivnostima, i da ćemo svi zajedno učiniti dobro za našu decu. Moramo učiniti da se svi zajedno menjamo, jer narkomani su bolestni, usamljeni, nesrećni, moramo preduzeti sve da ih pre svega izlečimo. Delikvencija koja u našem društvu postoji i vlada je pre svega posledica, a manje uzrok narkomanije. Želja za drogom je toliko jaka da oslobađa osobu od spida, obzira krivice, zbog učinjenih dela, to je pre svega simptom ove bolesti, a ne kao primarna karakteristika njihove ličnosti. Narkomani su deo svakog društva i ne treba ih etiketirati i diskriminisati, omogućiti im lečenje, mogućnost da rade, posebno da im se ponudi više alternativa nego što je do sada bio slučaj. To bi bio jedan oblik njihove motivacije, da prihvate lečenje jer oni se odupiru tome, zaključila je Violeta Milićević“.

 

Iz iste rubrike