RTV Brus

Tragom pravoslavlja – crkve i manastiri Brusa

Tragom pravoslavlja – crkve i manastiri Brusa
07. oktobra
14:51 2021

CRKVA SVETE PETKE NA DUBU i MALOJ GRABOVNICI

Smeštena na istočnim padinama Kopaonika, između reke Rasine i župskog vinogorja, na raskrsnici važnih puteva, opština Brus ima bogatu prošlost. O tome svedoči veliki broj nepokretnih kulturnih dobara, velelepni hramovi, manastiri i crkve, sačuvani do današnjih dana. Među čuvarima nacionalnog nasleđa i identiteta Srba na ovim prostorima je i crkva na Dubu.

 

Ranohrišćanskom periodu koji je sav u znaku „religiozne stvarnosti“ pripada arheološki lokalitet Dub, u samoj podgorini Kopaonika, na području opštine Brus, na granici sa Župom. Potiče s kraja 5. i početka 6. veka a korišćen je i u kasnijim epohama. Njegovo arheološko istraživanje je sprovedeno 1998. godine, iako su pre toga u nekoliko navrata tokom 60 godina 20. veka vršena tzv. divlja iskopavanja. Otkriveni su temelji jednobrodne bazilike, koji su istraženi i konzervirani, nakon čega je na njima podignut nov pravoslavni hram.

Crkva, posvećena svetoj prepodobnoj mati Paraskevi smeštena je u ataru sela Mala Vrbnica, na uzvišenju koje dominira okolinom. Sa nadmorske visine od oko 550 m, odavde se pruža izvanredan pogled s jedne strane na istočne obronke Kopaonika a sa druge ka Župi, Moravi i Kruševcu.

Legenda o nastanku

Poput ostalih svetih mesta, i za ovo se vezuje legenda o otkrivanju temelja crkve. Predanje kaže da je Sibin Miletić, pre stotinu godina sanjao da je na ovom prostoru postojala crkva. Molio je starac meštane da mu pomognu u otkopavanju, ali uzalud. Posla se prihvatio samo njegov unuk. Posle duže vremena i mnogo rada, oni otkrivaju temelje crkve i krst.

Ovu crkvinu 1968.godine obilazi i beleži Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva. Dvaseset godina nakon toga počinju radovi na istraživanju lokacije. Tokom mesec dana istraživanja koja su imala za cilj definisanje konzervatorskih uslova za podizanje nove crkve na starom kultnom mestu, pronađena je jednobrodna bazilika sa polukružnom oltarskom apsidom i narteksom, čije su dimenzije 15.50 x 7.20 m, dok joj je prosečna debljina zidova 0.7m. Izgrađena je od lomljenog i tesanog kamena koji je vezivan krečnim malterom, dok su joj i spoljašnjost i unutrašnjost bile okrečene.

Gotovo vek kasnije na tom starom kultnom mestu na temeljia ranohrišćanske crkve meštani Male Vrbnice, Botunje, Šljivova i Parčina poštujući svetost mesta na Dubu podižu novu crkvu. Od tog vremena narod posećuje ovo sveto mesto. Blizina groblja na Grabaku i mesta zvanom Selište, ukazuju na život ovog mesta, kaže naš sagovornik.

Neposredno izvan same crkve otkriveni su fragmenti kamene dekorativne plastike, za koje se smatra da su pripadali njenim reljefnim ukrasima, navodi arheolog Gordana Tošić. Oni pripadaju ranohrišćanskom dobu, pa se po njima i cela crkva datira u 5-6. vek. Motivi koji se vide na njima su biljne i figurativne prirode, a ističu se predstave ribe i krsta, tradicionalnih hrišćanskih simbola. Izbor motiva za kamenu plastiku na Dubu, pratio je i izbor boja, tako da su na pojedinim fragmentima sačuvani tragovi crvene i bele boje, sa svojim simboličkim vrednostima koje se skladno uklapaju u simboliku motiva. Semantika i simbolika crvene govore o životvornoj lepoti i božanstvenoj energiji, a bele, o srodnosti sa božanskom svetlošću. Na jednom od njih su vidljivi tragovi natpisa na latinskom. Od celog natpisa međutim, danas je očuvan samo završetak jedne reči …tus ali se pretpostavlja da je reč o natpisu BEATUS, što ukazuje o ranoj romanizaciji ovih krajeva. Po svom poreklu, ova dekorativna kamena plastika predstavlja lokalnu varijantu ranohrišćanske plastike. Pored ovih nalaza, iz doba nastanka crkve, tokom istraživanja su otkriveni nalazi iz poznijih epoha: naušnica (12. vek), sa spoljne strane severozapadnog ugla crkve, prstenje (XV/16. vek), u naosu, krst (19. vek), pored severnog zida crkve.

Temelj je 12.decembra 1999.godine osveštao vladika Žički Stefan. Nakon toga, na temeljima ranohrišćanske bazilike, nikla je prelepa crkva koju godinama unazad, posebno na Veliki petak i praznik svete Petke, pohodi verni narod bruskog i drugih krajeva Srbije. Prva liturgija u njoj je održana 2004.godine.

Uz blagoslov episkopa kruševačkog g-dina dr Davida Perovića, u porti crkve Svete Petke na Dubu 2018.godine, posađena su dva kalema hilandarske loze.

Kad čovek zida kuću, ne zida je za sebe nego za svoju decu i unučad. Tako ostaje porodica. Kad vladar zida crkvu, ne zida je za sebe ni za svoje sinove ni unučad nego za narod koji će je kroz vekove pohoditi.

CRKVA SVETE PETKE U MALOJ GRABOVNICI

Jedno od najvećih svetilišta u potkopaoničkoj regiji, mesto bruskog hodočašća je Crkva svete Petke u Maloj Grabovnici. Ovaj hram koji datira iz XII veka na Veliki Petak, svake godine, pohodi hiljade vernika. U blizini crkve se nalazi i jedno od najvećih arheoloških nalazišta, brdo Gobelja, do sada još uvek neistraženo.

U staroj crkvini Svete Petke prilikom raščišćavanja ruševina nađen je odlomak nadgrobnog spomenika od belog mermera i mermerni kotur s vinovom lozom u niskom reljefu po obodu kotura. Crkvina je bila u ogradi od dasaka i pod krovom.

U živopisnom potoku nalazi se crkva sv Petke, dimenzija 16,6 x 5,7 metara, zidana od poluobrađenog kamena. Orjentisana je istok – zapad. U sredini je kružni amvon manjih dimenzija koji okolo ima ornament lozice sa lišćem. Sve ovo ukazuje na XII vek. U crkvi se nalazi jedan fragmentovani nadgrobni urezani lik Svete Petke novijeg datuma.

Tokom iskopavanja 1995. godine nađeni su temelji porušene crkve, rozeta iz XII veka, grobnica, u kojoj je verovatno sahranjen sveštenik, nekoliko krstova i novčića. Prema projektu arhitekte Mirka Kovačevića, 1996. godine na ovom mestu je započeta gradnja nove crkve sa zvonikom.

Iz iste rubrike