RTV Brus

DA NAS BUDE VIŠE

DA NAS BUDE VIŠE
05. decembra
17:45 2022

MERE POPULACIONE POLITIKE U DRŽAVI SRBIJI

Činjenica je da se problem nedovoljnog rađanja u Srbiji može rešiti samo utvrđivanjem strateškog pristupa države u oblasti populacione politike. Probleme depopulacije Srbija može rešavati jedino pozitivnim podsticajima povećavanju fertiliteta i zalagati se za obezbeđivanje zamene generacija. Da bi se to postiglo, neophodno je ostvarivanje više posebnih ciljeva: ublažavanje ekonomske cene roditeljstva, usklađivanje rada i roditeljstva, promocija reproduktivnog zdravlja adolescenata, borba protiv neplodnosti uvođenje mera koje vode zdravom materinstvu, populaciona edukacija i aktiviranje lokalne samouprave. Državne i lokalne institucije sprovode određene mere populacione politike (npr. Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom, kojim je pravo na naknade po rođenju deteta prošireno na preduzetnice, poljoprivrednice i žene angažovane po osnovu Ugovora o delu i o privremeno povremenim poslovima).

Mere populacione politike sprovodi država

Na osnovu Zakona o finansijskoj podršci porodi sa decom uređuje se finansijska podrška porodici sa decom i u smislu ovog zakona, dodeljuje se radi:

-poboljšanja uslova za zadovoljavanje osnovnih potreba dece;

– usklađivanja rada i roditeljstva;

– posebnog podsticaja i podrške roditeljima da ostvare željeni broj dece;

poboljšanja materijalnog položaja porodica sa decom, porodica sa decom sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i porodica sa decom bez roditeljskog staranja.
Kako bi se povećao natalitet i poboljšači demografski podaci u Republici Srbiji, država je uvela nove mere, evo o čemu je reč.

Vlada Srbije usvojila je u decembru prošle godine izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, kojim je roditeljski dodatak povećan sa 100.000 na 300.000 dinara.

Roditeljski dodatak za prvo dete rođeno 1. januara 2022. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 300.000,00 dinara i isplaćuje se jednokratno.

Roditeljski dodatak za drugo dete rođeno 1. jula 2018. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 240.000,00 dinara i isplaćuje se u 24 jednake mesečne rate po 10.000,00 dinara.

Roditeljski dodatak za treće dete rođeno 1. jula 2018. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 1.440.000,00 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 12.000,00 dinara.

Roditeljski dodatak za četvrto dete rođeno 1. jula 2018. godine i kasnije utvrđuje se u visini od 2.160.000,00 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 18.000,00 dinara.

Paušal za nabavku opreme za dete, za decu rođenu 1. jula 2018. godine i kasnije i koji se isplaćuje zajedno sa jednokratnim iznosom roditeljskog dodatka za prvo dete, odnosno prvom ratom roditeljskog dodatka za drugo, treće i četvrto dete iznosi 5.000,00 dinara.

Cilj izmena i dopuna jeste poboljšanje uslova za zadovoljenje njihovih osnovnih potreba, podsticaja rađanja dece i pružanja podrške materijalno ugroženim porodicama, porodicama sa decom sa smetnjama u razvoju, decom sa invaliditetom, kao i deci bez roditeljskog staranja.

Od prošle godine nova mera populacione politike je pravo koje je definisano pod nazivom pravo na novčana sredstva za izgradnju, učešće u kupovini, odnosno kupovinu porodično-stambene zgrade ili stana po osnovu rođenja deteta“. Ovo pravo stiču majka za dete rođeno 1. januara 2022. godine i kasnije, pod uslovom da je državljanin Srbije i da ima prebivalište u Srbiji, kao i da prvi put stiče u svojinu porodično-stambenu zgradu ili stan na teritoriji Srbije. Pravo može ostvariti i majka koja je strani državljanin i ima status stalno nastanjenog stranca, ako je dete rođeno na teritoriji Republike Srbije i/ili je državljanin Republike Srbije.

U cilju podsticanja nataliteta i motivaciju studenata da se opredele za rađanje dece, Vlada Srbije preporučila je mere visokoškolskim ustanovama čiji je osnivač Srbija, a koje se odnose na uslove za upis u narednu godinu studija, broj i termine ispitnih rokova, postupak mirovanja prava i produžetka roka za završetak studija.

freepik

VANTELESNA OPLODNJA

Na vantelesnu oplodnju o trošku države od jula meseca pravo ostvaruju žene do navršenih 45 godina, umesto dosadašnjih 43. godine. To je veća je šansa za oko 400.000 parova i ohrabrenje za mnoge žene u bračnoj i vanbračnoj zajednici, da rode prvo ili drugo dete.
Parovima je takođe, u poslednje dve godine omogućen neograničen broj pokušaja vantelesne oplodnje za prvo dete i veći broj za drugo. U program su uključeni i muškarci koji imaju problem sa sterilitetom odnosno omogućeno je zamrzavanje embriona i za parove koji već imaju dete.

Za besplatnu vantelesnu mogu se prijaviti parovi koji imaju već jedno dete u porodici. Pritom nije važno da li je prvo dete dobijeno prirodnim putem ili vantelesnom oplodnjom. Takođe ovo pravo mogu ostvariti i partneri u vanbračnoj zajednici, uz obaveznu izjavu da u zajednici ne postoje nikakve zakonom propisane bračne smetnje.

Pravo na vantelesnu oplodnju imaju i muškarci sa azospermijom koji imaju prethodno zamrznut materijal. Pored toga, uvedeno je i neograničeno zamrzavanje embriona kako za prvo, tako i za drugo dete, a povećan je i broj krioembriotransfera za drugo dete sa jedan na tri.

Vantelesna oplodnja vrši se u šest državnih i 13 privatnih zdravstvenih ustanova.

Iz iste rubrike