RTV Brus

Tragom pravoslavlja – crkve i manastiri Brusa

Tragom pravoslavlja – crkve i manastiri Brusa
24. septembra
10:09 2021

Crkveno svetilište Metođe

Metođe, prirodni rezervat i crkveno svetilište, jedno od najlepših i najmističnijih mesta kopaoničkog kraja.

Crkva je posvećena Svetom Metodiju Olimpijskom. Put Metođa krećemo na praznik ovog svetitelja, gde se, u prisustvu velikog broja žitelja ovog kraja, svakog 3. jula, služi sveta liturgija.

Metođe je prvo svetilište na ovim prostorima nalazi se u istoimenom prirodnom rezervatu, pod prvim stepenom zaštite prostire se istočno od Nacionalnog parka Kopaonik, a obuhvata područje kanjona Brzećke reke sa šumama smrče, bukve i jele. Tu je i stanište sivog sokola, i mesto na kojem se nalaze ostaci starih napuštenih rudnika, čak iz predrimskog perioda, tu su i brojni izvori, potoci i gejzir.

Na samo 11 km od Brzeća dolazimo do odvajanja sa leve strane, neasfaltiranog seoskog puta koji nastavlja do Velikog Metođa, kako ga ovde nazivaju, da bi ga razlikovali od Malog koje je bliže regionalnoj saobraćajnici.

To je stari makadamski put koji se spušta od prevoja Jaram. Naša staza se nastavlja levo preko doline potoka, koji je svoj put probio kroz tunele napuštenog rudnika i sliva se niz blagu padinu putem kojim su nekad rudari ulazili u okno. Desno je staza do gejzira koji se nalazi u blizini… nastavljamo levo, putem za „svetilište“ udaljeno oko 1,5 kilometara.

Put do čudotvornog izvora sakrivenog u vrletima Brzećke reke vodi kroz prelepe pejzaže – iz kanjona pa preko brda i prevoja, kroz gustu bukovu šumu, strmim, dugim i krivudavim kozjim stazama stiže se pod samu liticu vertikalno uspravljenu i skrivenu u gustišu. U njenom donjem delu je nevelika pećina, a u pećini svetilišta. Pretpostavlja se da je mala crkva smeštena u steni na visini od 1450 metara nastala u tursko vreme. Predanje kaže da su ljudi iz ovih krajeva, krijući se od Turaka, dolazili u zbegove, i tu napravili malu crkvu na samoj litici. Posvetili su je svetom Metodiju, velikomučeniku, episkopu grada Patre Likijske. Kako je arhimandrit Justin Popović zapisao u knjizi „Žitija svetih“, ovaj mudar i učeni čovek i spisatelj pogubljen je 322. godine zbog propovedi Hristove vere.

Svetilište se javlja u trećem veku u vreme dok su Rimljani kopali rudu na Kopaoniku. Crkva Svetom Metodiju, na samo nekoliko stotina metara od zapuštenog rudnika, u skorije vreme je obnovljena. Na zidu je freska sv. Metodija, a na komadu kamena slika Bogorodice sa malim Hristom. Iz kamene litice izvire voda za koju se veruje da je blagotvorna, isceljue i leči.

Sveti hram Metodija Olimpijskog na mestu drevnog svetilišta, uz blagoslov episkopa žičkog gospodina Stefana 1996. godine podigao je Nacionalni park Kopaonik uz pomoć lokalnog stanovništva. Ispred hrama čeka se u red da se upali sveća, potom ritualno umivanje vodom, posluženje sa bogate trpeze, kratki odmor i uživanje u svim lepotama Kopaonika koje nam pruža.

Vekovima, svakog 3. jula, na dan Svetog sveštenomučenika Metodija, sakupljao se ovde narod, dolazio u pećinu i molio Bogu. Taj datum je za rudare bio sveti dan. po predanju 3. jula 1504, na dan slave, kada se nije radilo, Turci prisilili rudare da uđu u okna i kopaju rudu. Nastupilo je veliko nevreme. Grom je zapalio rudnik. Mnogo je rudara nastradalo tom prilikom, našavši smrt u požaru i urušenim oknima. Svake godine trećeg jula, kada je i Dan Svetog Metodija Olimpijskog ovo svetilište pohode mnogi žitelji okolnih mesta, kao i mnogobrojni turisti iz raznih krajeva Srbije. Ovaj dan je i slava Nacionalnog parka Koaponik, a Kopaoničko Metođe jedna od lepših turističkih destinacija. Ovde je zabranjen prilaz vozilima, urađeni su pešačka staza, putokazi, crkva brvnara i mesto za prihvat naroda. Prilaze i ulaz u pećinu uredio je Nacionalni park. Čitav ovaj kompleks prelepe i netaknute parcele pripada Brzeću i opštini Brus.

Kad se sa obronaka Metođa pođe uz Gvozdačku reku, gore pri vrhu, nalazi se gejzir, koji se, kažu meštani, pojavio pre nekoliko decenija i od tada ustalio. Mlaz hladne vode iz gejzira, skrivenog u šumi smrče i jele dostiže visinu od oko pet metara.

Uz izuzetnost prirode Metođe je i najznačajnije sakralno mesto na planini Kopaonik. Spajajući lepotu prirode i predanja ostalo je sećanje i saborovanje do današnjih dana.

Iz iste rubrike