RTV Brus

Brusko selo – zalog za budućnost 04: Voda kao izvor života

Brusko selo – zalog za budućnost 04: Voda kao izvor života
27. septembra
13:24 2019


U Srbiji je malo naselja koja su tokom kratkog savremenog razvoja svojom teritorijom i vodotokovima ostvarili takvu simbiozu kao Brus. Zato se za njega često kaže da je naselje na dve reke i tri sprata.

Bruska opština nalazi se u dolini dveju reka, Rasine i Graševačke reke, sa brojnim mineralnim izvorištima. Vode koje nastaju na teritoriji bruske komune opštine otiču u tri sliva. Najmanji je Ibarski, kome pripadaju Gobeljak, Pločanska i Kriva Reka. U slivu Toplice su Golička, Zaplaninska i Duboka Reka, a slivu Zapadne Morave pripada najveći vodni tok ove teritorije – Rasina.

Izvirući ispod Željina i Goča, Rasina, brza planinska reka dužine 93 km, jedna je od najčistijih, ne samo u Srbiji, već i na Balkanu. Ova zlatonosna reka, na čijim se obalama u okolini manastira Veluće decenijama pojedinci uspešno bave ispiranjem zlatnog praha, predstavlja posebnu prirodnu retkost ovog kraja.

Do sela Razbojne Rasina teče klisurastom dolinom sa malim erozionim proširenjima, kakvo je kod Brusa, potom između Razbojne i Zlatara protiče plitkim i širokim koritom kroz Dobroljubačku kotlinu. Nakon toga, ulazi u Zlatarsku klisuru u kojoj gradi nekoliko uklještenih meandara i nastavlja kroz Kruševačku kotlinu.

Dolinom Rasine vodi najvažnija saobraćajnica ove oblasti, put Kruševac – Brus – Kopaonik.

Kao jedna od značajnijih pritoka Zapadne Morave, Rasina svojim tokom kroz teritoriju opštine Brus prima brojne rečice i potoke sa obronaka Kopaonika. Osim rečice Zagrže, koja Rasini pritiče sa planine Goč sa leve, sve ostale pritoke dotiču sa njene desne strane.

Najveća među njima je Graševačka reka pored koje je Brus i nastao i rastao. Ona postaje od dve male brdske reke – Brzećke i Bele reke.

Graševačka reka teče u dužini od oko 25 kilometara i, usecajući se u vododržljive stene, stvara tipičnu planinsku dolinu. Preko doline Graševačke reke, sliv Rasine je otvoren i povezan sa Kopaonikom, a preko njega i sa dolinom Ibra. Najniži deo Graševačke reke čine suženja i proširenja u kojima su se formirali i delovi pojedinih naselja. Sa desne strane Graševačka reka prima preko deset manjih pritoka, dok ih je sa leve strane nešto manje, ali zato su dve značajnije: Kočinski potok i Paljevštica. Njene dolinske strane su pretežno pod šumom tako da se, prolazeći kroz ovaj kraj, stiče utisak planinskog ambijenta. Dolina Graševačke reke oduvek je imala značajnu ulogu u povezivanju Kopaonika sa svojom istočnom podgorinom, a neka današnja naselja bila su značajne bivše naseobine ovog kraja.

Pored reka, područje bruske opštine bogato je i mineralnim vodama. Do sada su istraživanja izvršena na lokalitetu u Brusu, Sudimlji i Žarevu. U samom gradu, na obali Graševačke reke, nalazi se izvor mineralne vode – Bruska banja, sa velikim potencijalom razvoja banjskog turizma. Postoji još sedam izvora na obližnjem Gvozdacu koji se, zbog svoje bistrine, čistote i prostiranja na relativno uskom predelu, još zovu i „devojačke suze“.

U podnožju Kopaonika u okviru Nacionalnog parka nalazi se vodopad Jelovarnik koji sa visinom kaskada od 71 metra predstavlja najviši vodopad u Srbiji. Na Kopaoniku se nalaze i mineralni izvori Krčmar na visini od 1950 m i Marine vode na 1700 m nadmorske visine.

Reke i izvori kopaoničkog kraja oslikavaju svu različitost, složenost, ali i lepotu Brusa i okoline, čine važan deo istorije ovih prostora, a vodeni potencijali predstavljaju i važan turistički resurs.

 

Iz iste rubrike