RTV Brus

Bruski spomenar – Čuvari muzičke tradicije

Bruski spomenar –  Čuvari muzičke tradicije
20. novembra
14:52 2018

Za dobre poznavaoce kulturno-umetničkog amaterizma i ljubitelje etno muzike pobede Kulturno-umetničkog udruženja „Kopaonička frula“ na festivalima, saborima i frulaškim takmičenjima nisu iznenađenje. Reč je o amaterskom stvaralaštvu sa dugogodišnjom tradicijom ističe umetnički rukovodilac Milutin Cvejić. Počeci datiraju iz 2007. godine kada je, tadašnji veliki entuzijasta Miljojko Čolić, oformio Udruženje frulaša koje je od 2008. godine radilo pri Centru za Kulturu Brus.

Kada smo dobili prostorije u Centru za kulturu Brus, predložio sam da se formira i folklorna i sekcija etno pevanja.  Bukvano sam išao od kuće do kuće da tražim pevače, pojavilo se nekoliko talenata. Tu se se Natalija Makragić i Ljubica Marinković pokazale dobrim pevačima i izuzetnim umetnicima. U jednom trenutku smo imali čak 350 članova u frulaškoj, dramsko-recitatorskoj i  sekcijama etno i izvorno pevanje. Frulašku sekciju sam vodio ja, etno i izvorno pevanje Aleksandar Grković, dramsko-recitatorsku radionicu Miroslav Vučković a folklornu Nebojša Stevović.

 

Današnje Kulturno-umetničko udruženje “Kopaonička frula” osamostaljuje se 2013.godine.

Oformili smo Kulturno-umetničko udruženje “Kopaonička frula” pre šest godina i mogu slobodno reći da smo u Srbiji najjači. Ma gde da se pojavimo 80 posto nagrada mi osvojimo. Naši bivši članovi danas se nalaze u Kulturno-umetničkim društvima: “Krsmanac” i “Talija” u Beogradu, “Mladost”, “Sopot”, “Čačak”, “Trstenik”, “Oro” u Nišu i kruševačkim KUD-ovima. Takođe naši bivši članovi danas sviraju u poznatim muzičkim bendovima i grupama. Mi međutim, i dalje imamo jake članove, zapažene na nastupima u zemlji i inostranstvu.

 

Kroz Kulturno-umetničko udruženje „Kopaonička frula“ je prošlo preko 200 frulaša, Cvejinih učenika, koji su osvajali  odličja širom zemlje i danas to još uvek čine. U proteklih desetak godina osvojilili su stotinak najviših priznanja, medalja, nagrada i pohvala.

Koliko je ovaj instrument popularan u Brusu i koliko se frulaška tradicija do danas očuvala na ovim prostorima najbolje svedoče brojna priznanja i nagrade na takmičenjima i festivalima. Mi smo rado viđeni gosti gde god da učestvujemo. Svuda nas poštuju. Ostvarili smo veliki broj nastupa i osvojili nebrojeno nagrada kao na primer na Saborima frulaša u Igrošu, Prislonici, Saboru dvojničara i starih instrumenata na planini Javor… Mnogo je dece prošlo kroz Udruženje, previše talenata, vredne dece. Do danas je nekoliko stotina dece naučilo da svira ovaj tradicionalni instrument. Ponosan sam što imam priliku da radim sa darovitim, mladim ljudima, zaljubljenicima u frulu. Ljubav je neophodna ali je potrebno i mnogo napornog rada. Oni prvo imaju a drugo silno žele.

Kulturno umetničko udruženje „Kopaonička frula“ Brus danas okuplja članove svih uzrasta, a među najzapaženijima su mladi frulaši, čuvari muzičke tradicije bruskog kraja.

Danas Udruženje broji oko 50 članova, okuplja decu različitog uzrasta ali i starije ljubitelje tradicionalne muzike u folklornoj, pevačkoj, dramskoj, recitatorskoj, likovnoj, kaligrafskoj i frulaškoj sekciji za koju vlada najveće intresovanje. Frula nije jedino opredeljenje članova “Kopaoničke frule”. Ja sam u Prislonici dokazao da, ko nauči da svira frulu, lako prelazi na harmoniku, klavir i klavijature.

U organizaciji Saveza amatera Srbije u Brusu se tradicionalno održava okružna Smotra  dečjeg narodnog stvaralaštva koja svake godine okupi veliki broj kulturno umetničkih društava Rasinskog okruga sa preko 200 takmičara. Na takmičenjima se vrednuju izvornost u igri i pesmi, interpretacija i scenski utisak.

Nekada se manifestacija održavala u Milentiji, a kasnije je preseljena u Centar za kulturu u Brusu. Naši frulaši i njihovi uspesi su decenijama unazad zaslužili da se Sabor održava ovde, na tlu bruske opštine. “Kopaonička frula” na ovakvim nadmetanjima po pravilu, odgovori zahtevima očuvanja i podsticaja izvornog narodnog stvaralaštva, promocije i zaštite nematerijalnog  kulturnog nasleđa kod najmlađih, u ovom delu Srbije. Za nastup uvek odaberemo zaboravljene igre i pesme. Recimo malo je ljudi čulo za Čobanske igre i pesme koje sam ja zaista nekada, čuvajući ovce u Krivoj Reci, pevao sa drugovima, čobanima. Drago mi je da se i danas dopadaju deci.

Svake godine u selu Igroš održava se Sabor frulaša, kao pred takmičenje za Republičku smotru koja se organizuje u Prislonici kod Čačka. Ova manifestacija okupi veliki broj učesnika koji svojim sviranjem čuvaju od zaborava stare izvorne pesme. Takmičenje se održava u  šest kategorija a prvoplasirani iz svake nastupaju na Republičkoj smotri. Tradicionalni Sabor frulaša organizuju Kulturno-umetničko udurženje “Kopaonička frula”, Centar za kulturu i Turistička organizacija pod pokroviteljstvom SO Brus.

Zbog izuzetnih uspeha, maldi bruski frulaši učestuju i na Akademiji frule u Rači, po programu maestra Bore Dugića. Škola frule namenjena je svima koji vole tradicionalnu muziku i žele da nauče različite tehnike virtuoznog  sviranja, ističe Milutin Cvejić koji je i saradnik na pomenutoj Akademiji.

Meni je čast da učestvujem kao saradnik na Akademiji frule Bore Dugića. Najviše ima frulaša iz Kulturno-umetničkog udurženja “Kopaonička frula” . Na Akademiji se ne uči samo sviranje frule nego se uči i kako postati pravi čovek, kako se ponašati, družiti, kako se frula izradjuje i održava. Pored toga imali smo jako bogat program, organizovani su izleti, obilazak manastira, Karadjorđevog spomenika… Veliko mi je zadovoljstvo što su organizatori prepoznali i uvažili naš rad i našu decu.  To je dokaz da u Udruženju radimo ozbiljno, naporno i predano, sa puno ljubavi i uzajamnog poštovanja. Zato su pred nama, ubeđen sam, novi uspesi i priznanja. U našem Udruženju je svima poznato, kada se družimo onda se posvetimo jedni drugima a kada radimo onda ozbiljno radimo. Zato imamo ovakve izuzetne rezultate.

Akademija frule u Rači je izuzetna prilika za sticanje novih znanja i iskustava za mlade frulaše, zaključuje Milutin Cvejić.

Kroz sviranje uzbudljivih kompozicija sa Balkanskog područja, izmedju ostalog se uči pravilna tehnika disanja, beleženje nota, artikulacije, tehnike preduvavanja, ornamenti, različiti ritmovi i stilovi, a svi polaznici dobijaju sertifikate o završenoj letnjoj Akademiji frule.

Iz iste rubrike